Barone Stuermer

IZVORNA GRAĐA IZ MONOGRAFIJE (2025.) Navod obuhvaća i kontekst drugih brodova prikazanih na istoj stranici.

[Stranica 11] Povijesni razvoj luke, parobrod Barone Stuermer Gradski je porat stoljećima bio glavna luka Dubrovnika. Tu su bile Lučka kapetanija, pomorska zdravstvena služba i lučki uredi koji su bili glavni za cijeli dubrovački kraj. Francuzi su za vrijeme okupacije Dubrovnika (1806.- 1813.) izgradili put od Pila do Gruža i Batahovine te su se skelom prebacivali preko Rijeke dubrovačke do Mirinova, a onda cestovnim makadamskim putom kroz Primorje prema Metkoviću i dalje do Pariza (Napoleonov put). Taj put će uvelike pridonijeti povećanju morskog prometa jedrenjacima i parobrodima prema luci Gruž zbog povezanosti s Gradom i zaleđem, ali tek nakon dolaska austrijske vlasti. Za vrijeme francuske okupacije promet se održavao s manjim jedrenjacima tipa pelig, feluka, bracera koji su pristajali i dalje u gradskom portu. Tada nije bio velikog prometa jer plovidba našom obalom nije bila sigurna. Nakon poraza Francuza, Austrijska carevina je nakon Bečkog kongresa i službeno dobila obalu Venecije, našu obalu (osim Neuma) i dio obale Crne Gore. Osjećala se potreba za uvođenjem brodskih linija kako bi se pokrenula poštanska linija te prijevoz robnog i putničkog prometa. Austrijska vlada je 1820. naredila uspostavljanje redovite putničko-teretne linije Trst – Gruž - Trst. Od 1833. ta je linija produžena do Patrasa i održavali su je do kraja 1836. s jedrenjacima tipa golet i brik. Lloyd Austriaco (Austrijski Lloyd) osnovan 1837. godine, sa svojim prvim putničko-teretnim parobrodima započinje plovidbu 20. kolovoza 1838. godine. Ljeti je to bilo dva puta mjesečno, a zimi samo jedanput, a kroz redovitu putničko-teretnu liniju iz Trsta ticali su luke Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Hvar, Korčulu, Gruž i Kotor. Putovanje je trajalo punih pet dana, a plovidba 49 sati, s obzirom na to da se tada noću nije plovilo. Trajanje plovidbi je bilo: Trst- Mali Lošinj 12 sati; Mali Lošinj- Zadar šest sati; Zadar- Šibenik pet sati; Šibenik- Split pet sati; Split-Hvar tri sata; Hvar- Korčula pet sati; Korčula- Gruž sedam sati, Gruž- Kotor šest sati. Na toj liniji su uglavnom plovili parobrodi: BARONE STURMER, ARCHIDUCA GIOVANNI i ARCHIDUCA LUDOVICO. Od 1844., umjesto Malog Lošinja, svakih 15 dana brod je ticao Rijeku. Od 1853. plovilo se na liniji svakog tjedna, a putovanje je trajalo četiri dana tičući luke Mali Lošinj, Silbu, Zadar, Šibenik, Split, Makarsku, Hvar, Korčulu, Gruž, Meljine, Kotor. Parobrodi

[Stranica 12] su tada uglavnom dolazili u luku Gruž jer su imali u Gružu više skladišnog prostora za ugljen - garbun koji su koristili za pogon parnih strojeva. Dana 10. kolovoza 1844. godine, službenik dubrovačke Lučke kapetanije je upisom u knjigu dolazaka i odlazaka brodova zabilježio uplovljenje u Gruž parobroda BARONE STUERMER. Polazna luka mu je bila Trst, a uplovio je sa 153 putnika koje je opisao kao “passagieri della gita di piacere” ili prevedeno na hrvatski “putnici za razonodu”. Ovaj je podatak u dubrovačkom Arhivu pronašao Bruno Moravec te ga prvi put objavio u mjesečniku “Naše more” br. 3 iz 1955. godine. Iz istog članka doznajemo da je zapovjednik broda bio kap. Josip Palina. U to su vrijeme državni službenici u austrougarskim lukama vodili statistiku putnika po njihovoj profesiji, a ne po nacionalnosti. Naravno, nesretni lučki kapetan se doslovno začudio kada je po prvi put morao upisati dolazak putnika koji nisu bili trgovci, seljaci, zanatlije, vojnici ili svećenici nego jedna skupina putnika koji su ovamo doplovili samo zbog razonode. Turizam je u svijetu u to vrijeme još uvijek bio nepoznat pojam. Danas se u svijetu rođenjem modernog turizma smatra onaj već legendarni izlet željeznicom između Stocktona i Darlingtona kojeg je 1841. u Engleskoj organizirao Thomas Cook. Samo tri godine poslije i Dubrovnik je tako zabilježio svoju prvu pojavu organiziranog oblika turizma oko kojega se većina turističkih kroničara slaže da je to bio prvi društveni i zabavni izlet organiziran uz obalu Dalmacije, a to je ustvari bilo prvo kružno putovanje. Austrijski Lloyd - Prvi grb Austrijski Lloyd - zastava i ciminjera Austrijskog Lloyda 1836.