Atlas turistička agencija d.d.
Atlas turistička agencija d.d. je bila najveća turistička agencija u Hrvatskoj, utemeljena 1923. godine.
Atlas. Ime koje je putovalo svijetom.
ATLAS od 1923. do 2021. Atlas turistička agencija d.d. je najveća turistička agencija u Hrvatskoj, utemeljena 1923. godine. U svojoj bogatoj povijesti Atlas je prolazio kroz različite političke, društvene i vlasničke promjene nikad ne prestajući s radom, te nastojeći što uspješnije i za korisnike svojih usluga što bezbolnije uklopiti neminovnosti razvoja i nikad ne dovodeći u pitanje kvalitetu svojih usluga.
Sjedište Atlasa nalazi se u Dubrovniku. U Zagrebu posjeduje specijalizirane urede zatvorenog tipa koji se bave isključivo organizacijom poslovnih putovanja, kongresa i outgoingom, te uz 30-tak poslovnica u Hrvatskoj, 5 operativnih poslovnih centara i vlastite šaltere u najprometnijim zračnim lukama Hrvatske osigurava sve uvjete za pružanje najkvalitetnije turističke usluge.
Od samih početaka Atlas je u mnogočemu bio prvi i ili inicijator razvoja različitih novih programa od kojih su mnogi gotovo sasvim mijenjali lica mnogih naših gradića i otoka, ili doprinosili čuvanju i oživljavanju nekih običaja.
Svoje poslovanje Atlas je razvijao u nekoliko temeljnih pravaca u kojima je i stekao atribut najbolje i najjače turističke agencije, razvijajući istodobno i neke druge "prateće" djelatnosti koje su mu dopunjavale ponudu.
Dovođenje što više gostiju u vlastitim aranžmanima kao i kompletna, što kvalitetnija usluga touroperatorima osnovna je i pokretačka snaga Atlasa.
Jedna od najvažnijih, najkreativnijih i najprofitabilnijih agencijskih djelatnosti su izletnički programi. Pažljivo birani, kvalitetno postavljeni, stručno vođeni postižu izuzetno dobre rezultate. Zahvaljujući tim programima Atlas je pomogao i u očuvanju mnogih folklornih vrijednosti i stimulaciji domaće radinosti. Osim programa poludnevnih i cjelodnevnih izleta tu je i bogata ponuda višednevnih tura, klasičnih ili specijaliziranih.
Poseban oblik ponude su incentivi i kongresi, odnosno oni programi u kojima se znanjem i iskustvom klijentima nastoje osmisliti zanimljivi i originalni programi u skladu s njihovim mogućnostima, ali i u skladu sa svim novim trendovima.
Od prvog pristajanja motornog broda "Oslofjord" 1952. godine do danas u dubrovačku luku, a u manjem broju i korčulansku, splitsku i opatijsku Atlas je opslužio preko 10.000 brodova. Skoro da je teže nabrojati brodske kompanije čiji brodovi nisu pristajali u Dubrovniku nego one čiji jesu.
Za realizaciju ovako opsežnih programa Atlas ima vlastiti vozni park koji se sastoji od najmodernijih autobusa marke Setra, minibuseva i osobnih automobila. Već krajem 50-tih godina prošlog stoljeća transferirani su putnici s aerodroma Gruda, a isto tako i sa željezničkih postaja u Splitu i Rijeci, pokrivajući praktički cijelu obalu. Otvaranjem dubrovačkog aerodroma u Ćilipima taj promet bilježi intenzivan rast. Tako je npr. u periodu od 1952–1995. Atlas u samo jednom pravcu prevezao više od 4.800.000 turista, dakle više nego stanovnika Hrvatske. U periodu od 1965. do 1978. godine Atlas je operativno servisirao 15-tak europskih i vaneuropskih aviokompanija koje su imale izravne letove na dubrovački aerodrom. Među ostalima to su: Pan Am, SAS, Finnair, AM, KLM, Alitalia, Sabena, BEA, Malev, Inteflug, AUA, Aeroflot. Također, Atlas se ponosi činjenicom da je vlasnik najveće turističke flote na Jadranu s najvećim iskustvom u tom poslu. Njezin razvoj datira iz davnih 50-tih godina prošlog stoljeća kad započinje pomorsku djelatnost jednim motornim čamcem, a ubrzo zatim i nekoliko njih, kapaciteta do 40 putnika. Izleti do Elafita i Cavtata bili su početak razvoja na moru. Od tada, Atlasova bijela flota neprekidno raste i razvija se u skladu s trendovima, zahtjevima tržišta i tehnologijom. Tako se flota u jednom periodu razvoja dijeli na brodove za višednevna putovanja (kružna putovanja) i brodove za jednodnevna putovanja (izleti, transferi, linije). Uvođenje hidro krilnih brodova u turističku flotu dovodi Atlas u dominantnu poziciju na moru, osobito u povezivanju otoka i njihovom nezaobilaznom uključenju u turističku ponudu. S pravom se može reći da je to i dalje najorganiziranija, najuspješnija i najduže korištena turistička flota na našem dijelu Jadrana.
Osim kompletne turističke usluge koji je Atlasova osnova, tijekom godina razvijale su se i neke druge, dodatne, djelatnosti, posebno one za koje je ocijenjeno da upotpunjuju turističku ponudu, zaokružuju turističku uslugu, ili u zemlji nije bilo interesa niti sluha za razvoj takvih, turizmu pratećih, projekata. Tako je Atlas postao osnivačem novih djelatnosti, posve različitih od turističke kojom se kao osnovnom bavio, ulažući ogroman napor u njihovu realizaciju i nastojeći da sve zajedno funkcionira na najvećem mogućem profesionalnom nivou. Početkom 70-tih godina potpisan je franšizni ugovor s American Expressom – što je u to vrijeme jedinstven slučaj u sustavu American Expressa. Atlas je s godinama postao najveći hrvatski kartičar, s najviše korisnika i prodajnih mjesta.
Zatim, 1969. godine Atlas je otvorio žičaru za brdo Srđ, jedinu takvu žičaru na Jadranu, koja je za 20 godina prevezla preko 2,5 milijuna putnika.
Atlas je 1972. godine otvorio Galeriju Sebastian, koja za vrlo kratko vrijeme ne ostaje samo u Dubrovniku nego proširuje svoju mrežu izvan Dubrovnika, organizirajući veliki broj izložbi i nudeći poseban program industrijskog dizajna.
U vremenima bez mobitela i telekomunikacija današnjeg tipa Atlas je imao vlastitu radio mrežu kojom su povezana sva prijevozna sredstva, sva plovila, sve poslovnice i operativni centri. To mu je osiguravalo vodeće mjesto i u sigurnosti u organizaciji putovanja, prihvatu gostiju, brzim reakcijama za svaku nepredviđenu situaciju. Posjedovanje vlastite radio mreže je, s druge strane, pokazivalo i koliki je napor ulagan u zadovoljstvo svakog putnika, u sigurnost svakog prijeđenog kilometra ili milje, u uspjeh svakog novog koraka.
Krajem 80-tih Atlas je kupio i renovirao zaštićeni spomenik kulture, bivšu školu nautike u Dubrovniku i pretvorio je u ekskluzivni klub restoran – Atlas Club Nautika, koji je danas nezaobilazno mjesto na turističkoj karti Dubrovnika. Nekoliko godina kasnije Nautici je pridružen još jedan iznimni sadržaj klupskog tipa – Atlas club restoran Konavoski dvori u Konavlima. Istodobno Atlas je vlasnik hotela Odisej na Mljetu kojega je obnovio na način da zaokruži svoju ponudu eko i adventure programima u vlastitom aranžmanu.
Podaci iz monografije (2025.) Dubrovačka putnička agencija i vlasnik izletničke flote. Monografija opisuje Antiku te ratna stradanja brodova Argolys, Artemida, Adriatik i Aurora.
Dopuna prema svjedočanstvu Pave Župan Rusković u knjizi Atlas – svjedoci vremena: razvoj agencije, stručnih odjela i međunarodnog poslovanja te uloga djelatnika od pedesetih godina do 2000. Povezane funkcije i osobe citirane su uz izvorne stranice knjige.
Flota kroz vrijeme
25 zapisaAdriatic
2 pregledaAtlasov izletnički putnički brod, bivši Saronic Star, stradao u Gružu 1991.
Adriatic Jet
0 pregledaBrzi putnički katamaran nekadašnje Atlasove flote, poslije preimenovan u Speed Cat I.
Ambasador
1 pregledaPutnički brod izgrađen kao Jedinstvo za Jadroliniju, poslije Atlasov Ambasador. Iz Dubrovnika je vodio dnevne izlete i krstarenja Jadranom, Sredozemljem i prekooceanskim područjima. Poslije je plovio kao Aquanaut Ambasador i Ambasador I.
Antika
0 pregledaAtlasov izletnički parobrod, nekadašnji Sarajevo i Sinj; posljednji putnički parobrod hrvatske obale.
Ares
0 pregledaNekadašnje Grčevo, Atlasov izletnički brod.
Argolys
0 pregledaDrveni motorni jedrenjak Atlasove izletničke flote, nekadašnji Vladimir Gortan, izgrađen 1947. u Piranu. Zapovjednik mu je bio kapetan Đuro Bongi, autor oproštajnog nekrologa nakon ratnog stradanja broda u Gružu 1991. godine.
Argosy
1 pregledaNoviji Atlasov motorni putnički brod iz velolučkog Grebena, poslije u floti Javne ustanove Rezervat Lokrum. Zaseban brod od starije drvene barkase Argosy te od Argosyja I i II stradalih 1991.
Argosy
0 pregledaVojna barkasa, Atlasova prenamjena
Argosy I
0 pregledaAtlasov putnički brod, blizanac Argosyja II, uništen u Gradskom portu u napadu na Dubrovnik 6. prosinca 1991.
Argosy II
0 pregledaAtlasov putnički brod, blizanac Argosyja I, uništen u Gradskom portu u napadu na Dubrovnik 6. prosinca 1991.
Arion
0 pregledaPovijest, fotografije i ljudi povezani s brodom.
Arka
0 pregledaAtlasov izletnički brod, nekadašnji minolovac, poslije Moira.
Artemida
0 pregledaNekadašnje Žurkovo, Atlasov izletnički brod.
Astarea
0 pregledaPrvotno TČ 161, torpedni čamac, preuređen u izletnički brod za Atlas
Astral
0 pregledaStariji Astral, nekadašnji DB 891; zaseban od jedrenjaka Neum/Astral.
Astral
0 pregledaAtlasov dvojarbolni motorni jedrenjak s matičnom lukom Dubrovnik. Izgrađen 1955. kao Neum, preuređen 1983. u Mokošici i posljednji brod Atlasove izletničke flote.
Atlas
0 pregledaPrvi brod s Atlasovim oznakama; prijašnje ime Orahovac.
Aurora
1 pregledaAtlasov drveni putnički i izletnički brod, u ratnim godinama važna humanitarna veza Dubrovnika i Cavtata. Potonuo je u Gružu 06/05/1992. nakon sudara s Jadrolinijinom Ilirijom.
Krila Brača
0 pregledaHidrokrilac agencije Atlas
Krila Dalmacije
0 pregledaHidrokrilac agencije Atlas
Krila Dubrovnika
1 pregledaHidrokrilac agencije Atlas
Krila Hvara
0 pregledaHidrokrilac agencije Atlas
Krila Istre
0 pregledaHidrokrilac agencije Atlas
Princess of Dubrovnik
0 pregledaPutnički brod izgrađen kao Princess of Dubrovnik. Sada pod imenom Medmar Donata. Zastava: Hrvatska. Povijesni operator: Agencija Atlas, Dubrovnik.
Srđ/Apolo
0 pregledaDB 650, prvotno vojna jahta, Atlasov izletnički brod
Ljudi Atlasa
Krug povezanih organizacija
Organizacije povezane preko zajedničkih ljudi i njihovih upisanih funkcija.
Kronologija
Požar Atlasova Adriatika u Gružu
Nadgrađe pogođeno oko 17:30; požar uništio vezove.
Ivo Batričević (urednik), Luka Dubrovnik – Korak do 100, Luka Dubrovnik d.d., Dubrovnik, 2025. Str. 104.
Adriatik se prevrnuo između Lapada i Kazbeka
Prema monografiji prevrnuo se oko 13:30 te povukao Boku, Ritu i dvije manje barke.
Ivo Batričević (urednik), Luka Dubrovnik – Korak do 100, Luka Dubrovnik d.d., Dubrovnik, 2025. Str. 104.
