Dubrovačka parobrodarska plovidba

Podaci iz monografije (2025.) Povijesni dubrovački brodar; od 1938. naziv Dubrovačka plovidba a.d.

Dopuna prema članku Mata Jerinića „Dubrovačko pomorstvo i svjetski ratovi” (Slobodna Dalmacija, 2005.) Prije završetka Prvoga svjetskog rata Dubrovačka parobrodarska plovidba preuzela je cjelokupne flote tadašnjih pomorskih udruženja Naprijed i Unione. Time je, prema autoru, postala vodeći čimbenik dubrovačkog pomorstva. U tom razdoblju raspolagala je s devet brodova duge i tri broda obalne plovidbe, ukupne tonaže 26.636 BRT.

Flota je nastavila rasti te je Dubrovačka plovidba 1940. imala 24 broda: deset velikih teretnih parobroda duge plovidbe i četrnaest brodova obalne plovidbe. Za obalnu flotu članak navodi ukupno 6.717 BRT. U njoj su bila i tri putnička parobroda; najveći i najmoderniji među njima bio je Kralj Aleksandar I, s 2.463 BRT. Ukupna tonaža deset teretnih parobroda u presliku je nejasno otisnuta i zato nije prenesena kao pouzdan broj.

Kao posebno moderan teretni brod autor ističe parobrod Dubrovnik, izgrađen u Engleskoj 1938. godine. Za njega navodi duljinu 136 m, širinu 17 m, visinu 11 m, brzinu pri punom opterećenju od približno 12 čvorova i posadu od 45 članova. Te su značajke navodi novinskog izvora; riječ je o brodu koji članak datira u 1938., a ne o već povezanom parobrodu Dubrovnik iz 1909. godine.

Godine 1940. Dubrovačka plovidba kupila je veliki hotel Milinov u Zagrebu, koji je nakon toga nosio ime Dubrovnik. Članak tu kupnju navodi kao povijesni primjer povezivanja dubrovačkog brodarstva i hotelijerstva.

Širi pomorski kontekst iz članka Na početku Prvoga svjetskog rata 1914. cjelokupna dubrovačka trgovačka mornarica imala je 19 brodova s ukupno 46.570 BRT: trinaest teretnih parobroda duge i šest putničko-teretnih brodova obalne plovidbe. Autor među ratnim gubicima te ukupne flote navodi teretne parobrode Dubrovnik, Gradac i Istok te putničko-teretne brodove Dubrovnik i Lokrum. Ovi se podaci odnose na dubrovačku trgovačku mornaricu u cjelini, a ne isključivo na Dubrovačku parobrodarsku plovidbu.

Za razdoblje uoči Drugoga svjetskog rata članak navodi približno 200.000 BRT brodovlja pod kontrolom dubrovačkih brodovlasnika, uključujući njihove udjele u drugim jugoslavenskim brodarskim poduzećima, te vodeći prometni položaj gruške luke na tadašnjoj jugoslavenskoj obali 1938. godine. Ni te brojke nisu zasebni podaci o floti ovog društva.